Plant biotechnology research in the greenhouse, Research Triangl
Hrvatska
O nama

Naše težište – stvaramo kemiju za održivu budućnost

Kemija kao tehnologija koja prelazi granice sektora igra ključnu ulogu u bavljenju budućim izazovima jer inovacije u području kemije pružaju odgovore upravo na ona pitanja koja će brinuti čovječanstvo u budućnosti: sirovine, okoliš i klima, hrana i prehrana te kvaliteta života. Trendovi u tim područjima pokreću BASF-ove procese inovacija. Daju poticaje i određuju predmete u kojima ćemo provoditi istraživanja i razvijati rješenja.

 

 

Utjecaj digitalnih tehnologija na istraživanje i razvoj ubrzano se širi. Upravljanje velikim količinama podataka postalo je odlučujući faktor budućeg znanstvenog i gospodarskog uspjeha. Uz BASF-ov digitalni pristup, virtualno modeliranje i računalna simulacija idu ruku pod ruku s fizičkim eksperimentima u laboratoriju, međusobno se dopunjujući. Simulacije pomažu u osmišljavanju eksperimenata i olakšavaju prognoziranje, a eksperimentima se dobivaju mjerljivi rezultati i ocjena računalnih modela. To dovodi do boljeg razumijevanja kemijskih proizvoda i procesa i tako omogućuje više inovacija u kraćem razdoblju. Ključni je element novo superračunalo, koje je pušteno u rad u listopadu 2017. u Ludwigshafenu. Sa 1,75 petaflopova, ono nudi 10 puta veću računalnu snagu od one koju je BASF trenutno namijenio za znanstvenu informatiku. Na rang-listi 500 najvećih računalnih sustava u svijetu, BASF-ovo superračunalo zasada je na 65. mjestu (lista iz 2017. godine).

Digitalizacija dodatno omogućava istraživačima da primijene svoje kreativne ideje i da intenzivno surađuju s drugima po cijelome svijetu. Prema mišljenju BASF-ovih stručnjaka, iznimno je važno integrirati digitalne tehnologije izravno u svakodnevni rad jedinica Sektora za istraživanje i razvoj. Izravan pristup sustavima utemeljenim na znanju nužan je za učinkovito rješavanje problema te ujedno otvara sasvim nove vidike. Aplikacijska platforma utemeljena na računalnom oblaku, primjerice, znatno će olakšati svim istraživačima da još više prošire mreže znanja.
Tijekom proteklih mjeseci BASF-ovi su istraživači već demonstrirali izvanredno velik potencijal digitalizacije na području istraživanja. Primjerice, istraživači su prvi put mogli provesti sustavno istraživanje podataka o katalizatorima korištenim u proizvodnji jednog međuproizvoda kao što je etilen oksid. Istraživanje je utvrdilo postojanje međuodnosa između sastava formulacija i svojstava primjene katalizatora koji zapravo omogućuje da se njihova djelotvornost i životni vijek predvide još točnije i brže.
Drugi su primjer računalne simulacije mikroenkapsulacije. Ona se koristi kao zaštita aktivne tvari od, primjerice, vlage i kisika. Simulacije pomažu boljem razumijevanju i predviđanju složenih kemijskih i fizičkih interakcija unutar mikrokapsule te se tako niz laboratorijskih ispitivanja može preciznije planirati.

BASF također ima važnu ulogu u digitalnoj preobrazbi poljoprivrede, pri čemu se oslanja na unutarnju i vanjsku suradnju. Internetska aplikacija Maglis® pomaže poljoprivrednim proizvođačima da se učinkovitije koriste dostupnim informacijama te da donose bolje odluke u vezi s uzgojem na svojim poljima. Društvo ZedX, koje je BASF kupilo koncem svibnja, specijalizirano je u razvijanju agronomskih modela u vezi s vremenskim prilikama, razvojem biljaka i širenjem bolesti, korova i štetnika. BASF i ZedX već su zajednički razvili model koji na temelju vremenskih prilika i uvjeta u okolišu određuje pravi prozor primjene BASF-ovih herbicida.

BASF-ovi istraživači s istraživačke platforme Bioscience Research razvili su poboljšanu fitazu (Natuphos®E) za stočnu hranu. Fitaza je enzim koji pomaže životinjama da bolje probave fosfat sadržan u biljkama. Mnogi su enzimi, međutim, osjetljivi na toplinu te propadaju pri visokim temperaturama tijekom postupka peletiranja stočne hrane; na taj način enzimi postaju neučinkoviti. Kako bi razvili djelotvorne, termički stabilne fitaze, BASF-ovi su istraživači ispitali velik broj različitih fitaza koje postoje u bakterijama te iz njih razvili najbolji mogući hibrid, koristeći se pritom biotehnološkim metodama. Nakon izvršenih daljnjih poboljšanja razvijen je odgovarajući proizvodni soj koji se temelji na gljivici Asspergillus niger namijenjen fermentaciji (biotehnološkoj proizvodnji) enzima. Nova fitaza već je stavljena na tržišta u nekim zemljama Azije i Južne Amerike, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama. Odobrenje u Europi očekuje se 2016. godine.

Istraživačka platforma Process Research & Chemical Engineering radi na posebnim zeolitima kao što je BASF-ov bakreni kabazit koji ima vrlo važnu ulogu u katalizatorima za kontrolu emisije plinova dizelskih motora jer je posebno djelotvoran u uklanjanju dušikovih oksida iz ispušnih plinova. Potražnja za suvremenim sustavima katalizatora namijenih automobilima postojano raste zahvaljujući sve strožim propisima o emisiji plinova. BASF-ovi istraživači u odgovoru na tu potražnju kontinuirano rade na razvijanju sljedeće generacije posebnih zeolita. Koristeći se sofisticiranim sirovinama i postupcima, oni mogu prilagoditi veličinu pora kako bi proizveli što konzistentnije čestice. BASF je također razvio tehnologiju katalizatora baziranu na boru (BoroCatTM) koja rafinerijama omogućava povećanje proizvodnje vrijednih proizvoda poput benzina, dizela i drugih goriva iz sirove nafte. Poseban izazov za daljnju preradu sirove nafte predstavlja sadržaj nikla koji bitno povećava stvaranje nepoželjnih nusproizvoda poput naftnog koksa i vodika. Budući da ima optimiziranu strukturu pora, novi katalizator BoroCat za tekuće katalizatorsko krekiranje nafte (FCC) veže nikal tijekom postupka i tako sprečava neželjene kemijske reakcije.

Istraživačka platforma Advanced Materials & Systems Research imala je fokus na temi „Buka, vibracija i oštrina“. BASF-ovi stručnjaci ispituju mogućnosti smanjivanja neželjene buke i vibracija pomoću dizajna materijala i komponenti. To postaje sve važnije jer razine pozadinske buke i vibracija stalno rastu u našim domovima i na radnim mjestima, koja postaju sve automatiziranija. Istodobno se mijenja i sama buka. U proizvodnji električnih automobila, primjerice, rad motora sve je tiši, dok su ostale neugodne frekvencije sve izraženije i treba ih smanjiti. Drugi su primjer kućanski aparati. U uvjetima rastuće urbanizacije sve više ljudi živi u zatvorenim prostorima. Ne samo da u kućanstvima imamo više kućanskih aparata nego su oni sve jači po snazi. Stoga se buka i vibracija koje stvaraju moraju svesti na najmanju moguću mjeru. Interdisciplinarni BASF-ov tim koji čine kemičari, fizičari i inženjeri radi na poboljšanju različitih rješenja polimera koji se mogu koristiti za optimiziranje frekvencija u rasponu čujnosti i osjeta: od 1 do 20.000 herca. Ovisno o rasponu frekvencije i zahtjevima, tim je sposoban promijeniti dizajn komponenti i/ili molekularnu strukturu ili strukturu pjene korištenih materijala (poliamidi, poliuretani, pjene melaminske smole) pomoću računalnih simulacija.