10. siječnja 2019.
Priopćenja i novosti

Inovacije za klimatski prihvatljivu kemijsku proizvodnju

  • BASF provodi ambiciozni program upravljanja ugljikom, pri čemu istraživanje i razvoj otvaraju nove mogućnosti
  • Na konferenciji za medije o istraživanjima predstavljena četiri pionirska projekta za buduće proizvodne procese sa smanjenim emisijama CO2

 

Zaštita klime čvrsto je ugrađena u novu korporativnu strategiju BASF-a. Njezin je glavni cilj do 2030. godine ostvariti rast neutralan u pogledu CO2. Kako bi to ostvario, BASF kontinuirano optimizira postojeće procese, postupno zamjenjuje fosilna goriva obnovljivim izvorima energije i razvija radikalno nove proizvodne procese s niskim emisijama. Tvrtka sve to ugrađuje u ambiciozni program upravljanja ugljikom (Carbon Management). Na konferenciji za medije o istraživanjima održanoj u Ludwigshafenu, BASF je predstavio najnovije rezultate istraživanja o tim novim procesima i inovativne, klimatski prihvatljive proizvode.

„Da bismo ostvarili ciljeve zaštite klime, bit će potrebno veliko smanjenje emisija CO2. Kao sirovina, CO2 je prikladan samo u odabranim primjenama, te stoga takve primjene neće dati odlučujući doprinos usporavanju klimatskih promjena“, naglasio je dr. Martin Brudermüller, predsjednik Upravnog odbora izvršnih direktora i glavni direktor za tehnologiju (CTO) tvrtke BASF. Proteklih desetljeća tvrtka je već izbjegla znatnu količinu emisija CO2 optimizacijom proizvodnih procesa i povećanjem učinkovitosti. Od 1990. godine BASF je smanjio svoje emisije stakleničkih plinova za 50% iako je u istom razdoblju udvostručio količinu proizvodnje. „Novo značajno smanjenje emisija CO2 zahtijevat će potpuno nove tehnologije. To je razlog zašto BASF pokreće ambiciozni program istraživanja i razvoja“, rekao je Brudermüller.

Budući da je za kemijske reakcije potrebna energija, fosilna goriva najveći su izvor CO2 u kemijskoj industriji. Naprimjer, BASF-ovi reaktori za parno krekiranje moraju dostići temperaturu od 850°C da bi se nafta razložila u olefine i aromate radi daljnje prerade. Kada bi ta energija mogla biti električna energija iz obnovljivih izvora umjesto prirodnog plina, koji se sada najčešće upotrebljava, emisije CO2 mogle bi se znatno smanjiti: čak za 90%. BASF zato planira u sljedećih pet godina razviti prvi koncept zagrijavanja reaktora za parno krekiranje na struju. Istovremeno će biti potrebno ispitati materijale kako bi se utvrdilo koji metalni materijali mogu izdržati električne struje visoke jakosti i prikladni su za upotrebu u takvom reaktoru s visokom temperaturom.

I proizvodnjom vodika otpuštaju se velike količine CO2. U kemijskoj industriji upotrebljavaju se velike količine vodika kao reagensa. Naprimjer u BASF-u se vodik upotrebljava u sintezi amonijaka. Vodik će biti bitan i za brojne održive primjene prijenosa energije i skladištenja energije u budućnosti. BASF stoga u suradnji s partnerima razvija novu procesnu tehnologiju proizvodnje vodika iz prirodnog plina. Tom se tehnologijom prirodni plin cijepa izravno u svoje komponente vodik i ugljik. Dobiveni kruti ugljik može se upotrebljavati npr. u proizvodnji čelika ili aluminija. Taj proces pirolize metana zahtijeva relativno malo energije. Ako ta energija dolazi iz obnovljivih izvora, vodik se može proizvoditi u industrijskim razmjerima bez emisija CO2.

 

Razvoj novih katalizatora ključan je za uspjeh

Kao važan međuproizvod koji se primjenjuje u velikim količinama, olefini predstavljaju osobito važno područje gdje BASF nastoji razviti nove procese s niskim emisijama. „Suhom reformacijom“ metana mogle bi se smanjiti i znatne emisije CO2 koje nastaju sadašnjim metodama proizvodnje u reaktoru za parno krekiranje. Tim se procesom stvara sintezni plin, koji se zatim pretvara u olefine preko dimetil-etera kao prijelaznog koraka. BASF-ovi znanstvenici sada su po prvi put uspjeli pronaći način  da to ostvare zahvaljujući novim sustavima katalizatora visokih performansi. Ti katalizatori nove generacije izlaze na tržište u suradnji s tvrtkom Linde. Ovisno o raspoloživosti sirovina i električne energije iz obnovljivih izvora, taj inovativni proces mogao bi biti nadopuna ili zamjena za moguće zagrijavanje reaktora za parno krekiranje na struju.

BASF predstavlja i novi pristup upotrebi CO2 kao kemijske sirovine: proizvodnju natrijeva akrilata iz etilena i CO2. Natrijev akrilat važan je polazni materijal za superapsorbense, koji su u širokoj primjeni u proizvodnji pelena i ostalih proizvoda za higijenu. Prije nekoliko godina znanstvenici u laboratoriju Catalysis Research Laboratory (CaRLa) Sveučilišta Heidelberg, koji sufinancira BASF, po prvi su put uspjeli zatvoriti katalitički ciklus za tu reakciju. U međuvremenu su BASF-ovi stručnjaci postigli velik napredak u podešavanju tog procesa za industrijske razmjere i dokazali da se on može uspješno primijeniti na razini laboratorija u malom pogonu. U usporedbi sa sadašnjom metodom proizvodnje superapsorbenasa koja se temelji na propilenu, u novom bi procesu CO2 zamijenio oko 30% fosilnih goriva, pod uvjetom da se i proces u većim razmjerima pokaže stabilnim i energetski povoljnim.

 

Predanost najnaprednijim istraživanjima u globalnom Know-How Verbundu

BASF nastoji održati izdatke za istraživanje i razvoj na visokoj razini iz prethodnih godina. Ti su izdaci u 2017. godini iznosili 1.888 milijuna eura, a brojka za 2018. godinu bit će objavljena na godišnjoj konferenciji za medije krajem veljače. BASF-ov portfelj istraživanja obuhvaća oko 3.000 projekata, na kojima radi više od 11.000 zaposlenika u istraživanju i razvoju širom svijeta. Važan sastavni dio Know-How Verbunda mreža je suradnji na istraživanju i razvoju s vrhunskim sveučilištima, znanstvenim institutima i tvrtkama.

 

O BASF-u

U BASF-u stvaramo kemiju za održivu budućnost. Objedinjujemo gospodarski uspjeh, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Više od 115.000 zaposlenika BASF grupe svojim radom pridonosi uspjehu naših korisnika u gotovo svim sektorima i zemljama svijeta. Naš portfelj organiziran je u šest segmenata: kemikalije, materijali, industrijska rješenja, tehnologije obrade površine, prehrana i njega te poljoprivredna rješenja. BASF je 2017. godine ostvario promet u vrijednosti većoj od 60 milijardi eura. Dionicama BASF-a trguje se na burzama u Frankfurtu (BAS), Londonu (BFA) i Zürichu (BAS). Dodatne informacije dostupne su na www.basf.com.

 

Anticipativne izjave i prognoze

Ovo priopćenje sadrži anticipativne izjave. Te se izjave temelje na sadašnjim procjenama i prognozama BASF-ova Upravnog odbora izvršnih direktora i trenutno dostupnim informacijama. Izjave o budućnosti ne predstavljaju jamstvo za buduće događaje i rezultate koji su u njima prikazani. Oni ovise o više čimbenika, uključuju razne rizike i neizvjesnosti i temelje se na pretpostavkama koje se mogu pokazati netočnim. BASF ne preuzima nikakvu obvezu da ažurira anticipativne izjave sadržane u gornjem priopćenju osim zakonskih obveza.

 

<<< NEWS REFERENCE >>>

 

Posljednje ažuriranje 10. siječnja 2019.