1. travnja 2021.
Hrvatska
Priopćenja i novosti

BASF predstavlja plan za klimatsku neutralnost

  • Cilj je nulta netoemisija CO2 na svjetskoj razini do 2050. godine1
  • Znatno smanjenje emisija CO2 od 25 posto već 2030.
  • Do 2030. godine planiraju se ulaganja do 4 milijarde eura

BASF si postavlja još ambicioznije ciljeve na putu prema klimatskoj neutralnosti i želi ostvariti nultu netoemisiju do 2050. godine. Na temelju najnovijeg napretka u razvoju tehnologija s niskim emisijama i bez emisija CO2, tvrtka također znatno podiže svoj srednjoročni cilj za 2030. godinu glede smanjenja emisija stakleničkih plinova: BASF sada želi smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova u cijelom svijetu za 25 posto u odnosu na 2018. godinu – i to unatoč ciljanom rastu i gradnji velike Verbund lokacije u južnoj Kini. Ako se isključe učinci planiranog rasta, to znači da bi se do kraja ovog desetljeća emisije CO2 uz sadašnju razinu poslovanja morale smanjiti napola. Sve u svemu, BASF planira u ostvarenje svog novog cilja glede klime investirati do 1 milijardu eura do 2025., a zatim još 2 do 3 milijarde eura do 2030. godine. 

U 2018. godini svjetske emisije BASF grupe iznosile su 21,9 milijuna metričkih tona ekvivalenata CO2. U 1990. ta je brojka bila otprilike dvaput veća. Novi cilj glede emisija za 2030. godinu predstavlja smanjenje od približno 60 posto u odnosu na razine iz 1990., što je ambicioznije od cilja Europske unije, tj. smanjenja od 55 posto. „Novi klimatski ciljevi potvrđuju našu odlučnost i BASF-ovu opredeljenost za Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Klimatske promjene najveći su izazov 21. stoljeća. Kao odgovor na njih moramo prilagoditi svoje procese i naš portfelj proizvoda. Tu transformaciju sada moramo ubrzati. Najprije se moramo koncentrirati na početne korake putovanja, a ne na završne. Zbog toga će BASF povećati svoju upotrebu obnovljivih energija. Također ćemo ubrzati razvoj i primjenu novih procesa proizvodnje kemikalija bez emisija CO2. Transparentnošću i ponudom kojima se sustavno i progresivno smanjuje ugljikov otisak BASF-ovih proizvoda u svim segmentima vrijednosnog lanca, pomažemo svojim kupcima u svim granama djelatnosti da smanje ugljikov otisak vlastitih proizvoda“, rekao je dr. Martin Brudermüller, predsjednik Upravnog odbora izvršnih direktora tvrtke BASF SE.

BASF će zamijeniti fosilna goriva novim tehnologijama

U srcu dugoročnog prelaska na nultu netoemisiju CO2 do 2050. godine nalazi se upotreba novih tehnologija koje će zamijeniti fosilna goriva kao što je prirodni plin električnom energijom iz obnovljivih izvora. Mnogima od tih tehnologija put utire upravo BASF u suradnji s partnerima i one su sada u pokusnoj fazi. Šira primjena tih tehnologija u velikim razmjerima bit će moguća tek nakon 2030. Kako bi u većoj mjeri izbjegavao emisije CO2 do tog trenutka, BASF nastavlja sustavno provoditi procese trajnog poboljšavanja u postojećim proizvodnim pogonima. Osim toga, BASF će u ispunjavanju svojih potreba za električnom energijom postupno prijeći na obnovljive izvore. Kako bi to ubrzao, namjerava investirati u vjetroelektrane.

Jedna od najvažnijih novih tehnologija koje BASF trenutačno razvija reaktori su za parno krekiranje sa zagrijavanjem na električnu struju za proizvodnju osnovnih kemikalija kao što su etilen, propilen i butadien. Te su kemikalije elementi za brojne vrijednosne lance i nužne su za proizvodnju drugih kemikalija. Vodik je još jedna važna sirovina za brojne procese proizvodnje kemikalija. Da bi ostvario proizvodnju vodika bez emisija CO2, BASF usporedno primjenjuje dva procesa: komercijalno dostupnu elektrolizu vode i pirolizu metana, za koje je BASF razvio novu procesnu tehnologiju. Još je jedna bitna poluga u povećanju energetske učinkovitosti upotreba električnih toplinskih pumpi u proizvodnji pare iz otpadne topline bez emisija CO2. BASF-ov je cilj, u suradnji s tvrtkom Siemens Energy, postupno dovesti tu tehnologiju do primjene industrijskih razmjera i upotrebljavati je za oporabu otpadne topline u cjelokupnim pogonima.

BASF očekuje da će taj prijelaz na klimatski neutralne proizvodne procese u sljedećem desetljeću dovesti do naglog povećanja potražnje za električnom energijom na glavnim lokacijama tvrtke, uključujući najveću proizvodnu lokaciju u Ludwigshafenu. Očekuje se da će negdje nakon 2035. godine potrebe BASF grupe za električnom energijom biti triput veće nego danas.

„To će zahtijevati ulaganja u razvoj i gradnju novih proizvodnih pogona. Preduvjet za transformaciju proizvodnje kemikalija pouzdana je dostupnost velikih količina obnovljive električne struje po konkurentnim cijenama. To u Njemačkoj trenutačno nije slučaj. BASF stoga namjerava sudjelovati u ulaganjima u postrojenja za proizvodnju obnovljive energije kako bi ispunio svoje potrebe. Da bi ta transformacija bila ekonomski izvediva, bitan je i zakonodavni okvir“, dodao je Brudermüller.

BASF radi na brojnim vodećim projektima

Osim planiranih ulaganja u obnovljive energije, BASF se bavi i s nekoliko posebnih vodećih projekata:

- Zajedno s tvrtkama SABIC i Linde, BASF radi na realizaciji pokusne peći za prvi reaktor za parno krekiranje sa zagrijavanjem na električnu struju u svijetu. U usporedbi s konvencionalnim reaktorima za krekiranje, to bi omogućilo proizvodnju osnovnih kemikalija gotovo bez emisija CO2. Ako budu odobrena potrebna sredstva, pokretanje pokusnog pogona planira se za početak 2023. godine.

- BASF razvija tehnologiju pirolize metana za proizvodnju vodika iz prirodnog plina bez emisija CO2. U usporedbi s drugim procesima proizvodnje vodika bez emisija, za pirolizu metana potrebno je samo oko jedne petine električne energije. U Ludwigshafenu sagrađen je pokusni reaktor i u fazi je pokretanja. Sredstva za taj projekt osiguralo je njemačko Savezno ministarstvo obrazovanja i znanosti.

- U suradnji s tvrtkom Siemens Energy, BASF trenutačno istražuje mogućnosti izgradnje PEM (membrana za izmjenu protona) sustava elektrolize vode kapaciteta 50 MW za proizvodnju vodika iz vode i električne struje bez emisija CO2 na lokaciji Ludwigshafen. Vodik proizveden bez emisija CO2 u prvom bi se redu upotrebljavao kao sirovina u Verbundu, ali njime bi se u određenom opsegu potpomoglo i pokretanje tržišta mobilnosti u urbanoj regiji Rhein-Neckar.

- Na lokaciji Antwerpen BASF planira uložiti u jedan od najvećih projekata hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) pod Sjevernim morem. Time se, u suradnji s partnerima u konzorciju Antwerp@C, stvara prilika za izbjegavanje više od 1 milijun metričkih tona emisija CO2 iz proizvodnje osnovnih kemikalija godišnje. Konačna odluka o ulaganju predviđena je za 2022. godinu.

Mora se održati konkurentnost

BASF si je postavio ambiciozan cilj klimatske neutralnosti do 2050. jer je uvjeren u njegovu dugoročnu stratešku nužnost, ali i tehničku izvedivost. Međutim, većina novih tehnologija pod današnjim okvirnim uvjetima još uvijek nije konkurentna. S obzirom na to da zamjena postojećih visokoučinkovitih proizvodnih procesa novim pogonima zahtijeva mnogo kapitala, BASF nastoji osigurati financiranje iz europskih i nacionalnih programa kao što je IPCEI (Važni projekti od zajedničkoga europskog interesa).

„Uvjereni smo da će naposljetku sve uključene strane surađivati da bi ta transformacija, koja se događa jednom u stoljeću, bila uspješna. To uključuje i potrošače jer bi trebali prihvatiti više cijene proizvoda proizvedenih bez emisija CO2 u svim segmentima vrijednosnog lanca kojima se kompenziraju viši operativni troškovi i dodatna ulaganja. Kako bi se to ostvarilo, potrebna nam je nova suradnja između gospodarstva i politike koja će dovesti do pozitivnih propisa usmjerenih na ishod i očuvati našu međunarodnu konkurentnost“, kaže Brudermüller.

Na osnovu Opsega 1 i Opsega 2 emisije BASF Grupe; drugi gasovi koji izazivaju efekat staklene bašte pretvaraju se u CO2 ekvivalente u skladu sa Protokolom o gasovima koji izazivaju efekat staklene bašte

Around 200 production plants at the site produce numerous products for customers from virtually every industry.
Around 200 production plants at the site produce numerous products for customers from virtually every industry.
Posljednje ažuriranje 1. travnja 2021.