Uspon i pad štetne upotrebe plastike

Jeste li znali da bi do 2050. godine u oceanu moglo biti više plastike nego ribe i da će do kraja čitanja ovog članka (što bi statistički trebalo trajati dvije minute) u ocean biti bačena dva kamiona plastike? Situacija je ozbiljna, a sad je vrijeme za djelovanje.

No, prvo vas moramo upoznati s nekim činjenicama:

Plastika je materijal koji se lako može oblikovati u različite oblike i veličine. Rado se rabi te ima široku primjenu, uključujući pakiranje, gradnju, prijevoz, zdravstvenu skrb, elektroniku i sl. Ta široka mogućnost primjene unaprijedila je industrije sa značajnim napretkom u tehnologiji.

Jeste li znali da ambalažni materijali trenutačno predstavljaju najveći dio potražnje na tržištu plastike? Gotovo polovinu proizvedenog plastičnog otpada u svijetu čini ambalaža, od čega se većina nikad ne reciklira ili spaljuje.

Naravno, s porastom svijesti o okolišu došla je i spoznaja da smo proizvodnjom tog materijala oštetili naš planet i da moramo napraviti radikalnu promjenu.

Dakle, negativni utjecaji na okoliš i zdravlje povezani sa širokom uporabom plastike zahtijevaju usklađene napore za smanjenje potrošnje plastike, poboljšanje sustava recikliranja, promicanje održivih alternativa i rješavanje krize onečišćenja plastikom.

Kako je plastika postala prijetnja?

Prema statističkim istraživanjima iz 2020., većina proizvedene plastike u cijelom svijetu i dalje je bila od fosilnih goriva. Manje od 10 % ukupne količine proizvedeno je od reciklirane plastike nakon upotrebe i plastike na biološkoj osnovi biopripisane plastike.

Već u prvoj fazi proizvodnje plastike rabe se fosilna goriva, prije svega nafta i prirodni plin. Taj proces oslobađa emisije stakleničkih plinova, što negativno utječe na klimatske promjene.

Neke vrste plastike teško je reciklirati, a sam proces zahtijeva veliku količinu energije i resurse. Kao rezultat toga, veliki postotak plastike završava na odlagalištima ili kao otpad.

Trenutačno smo došli do točke u kojoj se samo 14 % plastike reciklira.

Zbog široke uporabe, trajnosti i nepravilnog zbrinjavanja plastika ima određen štetan utjecaj. Globalna godišnja količina plastičnog otpada iznosi približno 220 milijuna tona, a onečišćenje je posebno uzrokovano predmetima za jednokratnu upotrebu, poput boca i ambalaže, koji često završe u tlu i vodi. S vremenom se taj otpad razgrađuje u sitne komadiće veličine manje od 5 mm, koji se nazivaju mikroplastika i ulaze u prehrambeni lanac. Time se podiže razina kemijske toksičnosti.

U Tihom oceanu nalazi se nešto što se naziva velika pacifička mrlja smeća. Pretpostavljam da za to niste čuli. Velika pacifička mrlja smeća rezultat je nakupljanja bionerazgradivog plastičnog otpada koji u oko 80 posto slučajeva nastaje iz kopnenih izvora. Dezinformacija je da postoji nešto poput otoka smeća koji se može vidjeti iz svemira. Zapravo, te se mrlje sastoje od mikroplastike. Velika pacifička mrlja smeća najučinkovitije bi se mogla očistiti smanjenjem ili eliminacijom naše upotrebe plastike i povećanjem upotrebe biorazgradivih resursa.

Kako BASF plastiku čini održivom?

BASF je usredotočen na implementaciju kružnog modela gospodarenja plastikom. Kao dio našeg programa upravljanja recikliranjem, BASF pokušava implementirati recikliranje u svaki aspekt industrije, čak i u proizvodnji cipela, s pristupom „smanji – recikliraj – promisli“ (Reduce-Recycle-Rethink). To uključuje dizajniranje proizvoda i materijala s namjerom njihove ponovne upotrebe, recikliranja ili obnavljanja na kraju njihova životnog ciklusa. Promicanjem kružnog modela gospodarenja plastikom cilj je BASF-a smanjiti otpad i potrošnju novih resursa.

Uzimajući u obzir cijeli životni ciklus plastičnih proizvoda, od vađenja sirovina do zbrinjavanja, ekološku je učinkovitost moguće postići optimizacijom proizvodnih procesa, smanjenjem potrošnje energije, smanjenjem stvaranja otpada i poboljšanjem iskorištavanja resursa.

BASF-ov način gospodarenja otpadom uključuje podršku projektima za učinkovito prikupljanje otpada, razvrstavanje i recikliranje plastike.

BASF također ulaže u tehnologije koje plastični otpad pretvaraju u vrijedne resurse, provode mehaničko i kemijsko recikliranje te se koriste naprednim znanjem kemije za razvoj biopolimera koje rabe za svoje plastične proizvode, a koji mogu djelomično ili potpuno proći kroz proces biorazgradnje u industrijskom kompostu ili poljoprivrednom tlu.

Mehaničko ili kemijsko recikliranje?

Mehaničko recikliranje uključuje fizičku obradu plastičnog otpada radi stvaranja novih proizvoda i obično uključuje korake kao što su sortiranje, čišćenje, usitnjavanje, topljenje i oblikovanje plastike u nove oblike.

Kemijska obrada je proces koji uključuje razgradnju složenih polimernih struktura plastičnih materijala u njihove osnovne kemijske sastavne dijelove. Ti se sastavni dijelovi mogu rabiti kao sirovine za proizvodnju nove plastike, kemikalija ili goriva.

BASF sa svojim partnerima razvija tehnologiju pirolize koja plastični otpad pretvara u ulje za pirolizu. Tu sekundarnu sirovinu moguće je upotrebljavati na različite načine, a BASF je usmjerava u Verbundovu proizvodnju na početku lanca vrijednosti, čime se štede fosilni resursi.

Koja je metoda bolja, mehanička ili kemijska reciklaža, ovisi o nekoliko čimbenika kao što su vrsta plastičnog otpada, željena kvaliteta proizvoda, dostupna infrastruktura i procjena utjecaja na okoliš.

Kemijsko recikliranje je tehnologija u razvoju, s različitim pristupima u različitim fazama razvoja i komercijalizacije.

Bioplastika

Konvencionalna plastika, dobivena iz fosilnih goriva, štetno utječe na okoliš, uzrokujući onečišćenje i pridonoseći globalnoj krizi plastičnog otpada. S druge strane, bioplastika nudi održivu alternativu. Ti materijali potječu iz obnovljivih izvora kao što su biljke, poljoprivredni otpad ili alge i mogu se lako biorazgraditi ili kompostirati, čime se znatno smanjuje njihov utjecaj na okoliš.

Proizvodnja bioplastike započinje kemijskim procesom polimerizacije tijekom kojeg nastaju dugi lanci ponavljajućih molekularnih jedinica. Zatim se dodaje plastifikator koji proizvod čini savitljivim i lakšim za oblikovanje, a zadnji je korak miješanje i dodavanje aditiva.

BASF je svojim stručnim iskustvom u kemijskom inženjerstvu i potporom promicanju održivosti uspješno razvio niz rješenja za bioplastiku, priznajući da pokretanje značajnih promjena zahtijeva suradnju među industrijama i sektorima. U tu svrhu društvo aktivno surađuje s različitim interesnim skupinama, uključujući kupce, istraživače i nevladine organizacije, kako bi se potaknule inovacije i stvorila održiva rješenja.

Bioplastika se primjenjuje u raznim proizvodima kao što su torbe, ambalaža, automobilske komponente, sportska oprema i elektronika.

Doprinos Saveza za uklanjanje plastičnog otpada (AEPW).

BASF je suosnivač i član Saveza za uklanjanje plastičnog otpada (AEPW), neprofitne organizacije koja okuplja društva iz čitavog vrijednosnog lanca plastike, uključujući proizvođače kemikalija i plastike, društva široke potrošnje, društva za gospodarenje otpadom i organizacije za recikliranje.

Članovi zajedno osiguravaju sredstva za projekte i inicijative usmjerene na razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom, programe obrazovanja i uključivanja, inovativne tehnologije i rješenja za sprječavanje istjecanja plastičnog otpada u okoliš.

AEPW je usredotočen na četiri područja: infrastruktura – kako prikupljamo i gospodarimo otpadom; inovacija – pronalaženje novih načina za smanjenje otpada i recikliranje ili oporabu plastike na kraju životnog vijeka; obrazovanje – mobilizacija djelovanja vlada, gospodarskih subjekata te čišćenje područja na kojima je velika koncentracija plastičnog otpada.

Članovi su se obvezali uložiti 1,5 milijardi dolara prije 2023. kako bi pomogli smanjiti plastični otpad i upravljati njime te ga držati podalje od našeg okoliša.

Zaključak

Općenito, vrijednosni lanac plastike, uključujući proizvodnju i oporabu, odgovoran je za 3,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gospodarenje plastikom svakako je velik izazov na putu ka postizanju netonule do 2050. godine.

Od rotora vjetroturbina i medicinskog pribora prisutnost plastike svakako pridonosi ciljevima Green Deala i kvaliteti života. BASF se usredotočuje na proizvodnju plastike koja je visoke kvalitete, lagana i visokih performansi, što rezultira manjim ugljikovim otiskom, i u proizvodnom i u životnom ciklusu.

Osim plastike kao materijala, tu je i njezina uloga u prijelazu. Na primjer, 33 % globalnih emisija stakleničkih plinova dolazi od bacanja hrane, ali krastavac u polietilenskoj foliji traje šest dana dulje od onog bez omota. Emisije vozila čine 17 % globalnih emisija stakleničkih plinova, ali uz laganu plastiku automobil koji je 100 kg lakši troši 5 % manje energije.

To su bile činjenice, ali što mi možemo učiniti u vezi s tim:

U samoj proizvodnji ključno je prebacivanje opskrbe energijom na obnovljive izvore. BASF ulaže u vlastita postrojenja za proizvodnju energije i sklapa ugovore kako bi osigurao izravnu opskrbu naših pogona obnovljivom energijom s našom strategijom „napravi i kupi“.

Ukratko, puni potencijal održive plastike može se ostvariti kroz suradnju vlada, industrija, istraživača i potrošača. Vlade mogu potaknuti održivi razvoj plastike donošenjem pravilnih zakona i propisa te financiranjem projekata, dok bi industrije trebale ulagati u istraživanje kako bi poboljšale performanse i skalabilnost. Istraživači moraju nastaviti s istraživanjem novih materijala i tehnologija kako bi postigli veću održivost.

Na kraju, potrošači igraju ključnu ulogu donošenjem pravilno informiranih odluka, smanjenjem potrošnje plastike i odgovornim odlaganjem plastičnog otpada. Ovaj zajednički napor pridonijet će budućnosti u kojoj plastika ima minimalan utjecaj na okoliš i podržava proces kružnoga gospodarenja.